Redoviti studij - Studijski program - Silab - Sociologija obrazovanja
- Detalji
- Objavljeno Utorak, 30 Rujan 2014 07:37
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar
Status kolegija: unutarnja izbornost
Oblici nastave s brojem sati semestralno: 30 /0 /0
Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta
Način provjere znanja:Na dva načina: putem kolokvija i odjednom kao cjelovit ispit. Tijekom
semestra studenti/ce će imati dva kolokvija te u slučaju da pokažu zadovoljavajuće znanje i
poznavanje gradiva na oba kolokvija, navedeno će se evaluirati kao položen ispit. Polaganje u
varijanti kao cjelovit ispit je moguće tek nakon odslušanih predavanja, a ispit se sastoji iz pismenog
i usmenog dijela. Tek nakon uspješno položenog pismenog dijela moguće je pristupiti usmenom
dijelu ispita.
Okvirni sadržaj kolegija:Osnovni pojmovi sociologije obrazovanja; povijesni i kulturološki
pregled obrazovanja; socijalni uvjeti obrazovanja; sociološke perspektive i uloga obrazovanja;
subkultura mladih i obrazovanje; socijalni i organizacijski aspekti školskog okruženja; socijalni
aspekti odnosa između školskog sustava, ishoda obrazovanja, kompetencija i svijeta rada; refleksija
školstva na stratifikacijski sustav; odnos između rodne i etničke pripadnosti i obrazovnog
postignuća; koncepcije i trendovi u obrazovanju; obrazovanje i nezaposleni.
Cilj kolegija (očekivane kompetencije): Kroz teorijske perspektive i empirijske studije upoznati
polaznike kolegija s temama i problemima koji se odnose na obrazovanje i funkcioniranje školskih
sustava unutar različitih socijalnih okruženja. Povezujući obilježja suvremenog društva i kulture s
obrazovanjem, studenti stječu temeljno razumijevanje mnogih ključnih socijalnih procesa i
fenomena u području školovanja. Analizirajući socijalne uvjete obrazovanja, refleksiju školstva na
stratifikacijski sustav, socijalni ustroj obrazovnih institucija te različite koncepcije i trendove u
obrazovanju, studenti će lakše uočiti moguće probleme u procesu obrazovanje te jasnije sagledati
socijalne posljedice nastavničkog rada a što u konačnici pridonosi njihovoj većoj kompetentnosti za
nastavničku ulogu.
Obvezna literatura:
Haralambos, H. (2002); Sociologija: teme i perspektive; Zagreb: Golden Marketing, str. 774-882.
Bejaković, P. (2008); Uloga obrazovnog sustava u postizanju zapošljivosti i konkurentnost
radne snage u Hrvatskoj; u zborniku: Pilić, Š.; Obrazovanje u kontekstu tranzicije, BSV, Split,
str. 207-232
Lesourne, J. (1993); Obrazovanje i društvo: izazovi 2000. godine, Educa, Zagreb, str. 79-104.
Izborna literatura:
V. Vujčić, (1990); Obrazovne šanse, Školske novine, Zagreb, Pastuović, N. (1999); Sociologija cjeloživotnog obrazovanja i odgoja. U: Edukologija:
Integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i odgoja. Zagreb: Znamen.
Str: 316-417.
Cifrić, I. (1990); Ogledi iz sociologije obrazovanja. Zagreb: Školske novine.
Flere, S. (ur.) (1986); Proturječja suvremenog obrazovanja. Ogledi iz sociologije
obrazovanja. Zagreb: RZ RKSSO.
Tjedni raspored rada:
1. termin: UVOD U KOLEGIJ - upoznavanje studenata s obvezama i organizacijom kolegija;
prikaz tema; razgraničenje diskursa sociologije obrazovanja spram drugih područja; pojašnjenje
osnovnih pojmova; povijesni i kulturološki pregled obrazovanja.
2. termin: TEORIJSKE PERSPEKTIVE OBRAZOVANJA I dio - sociološki klasici o obrazovanju;
funkcionalistička perspektiva i uloga obrazovanja;
3. termin: TEORIJSKE PERSPEKTIVE OBRAZOVANJA II dio - liberalne, socijaldemokratske
perspektive obrazovanja i konfliktna perspektiva obrazovanja;.
4. termin: TEORIJSKE PERSPEKTIVE OBRAZOVANJA III dio - interakcionističko polazište i
obrazovanje, nova desnica i obrazovanje; postmodernistički pristup obrazovanju
5. termin: SOCIJALNI I ORGANIZACIJSKI ASPEKTI ŠKOLSKOG SUSTAVA – interakcija i
grupna dinamika; socijalne mreže; aspekti komunikacije; osobni i socijalni identitet; interakcije u
školskom okruženju, organizacijski aspekti obrazovanja
6. termin: MLADENAČKE SUBGRUPE I OBRAZOVANJE – matična kultura, subkultura i
kontrakultura; obilježja pojedinih subkultura mladih; mladenačke vrijednosti i obrazovanje;
socijalni identitet;
7. termin: KLASNA PRIPADNOST I OBRAZOVNO POSTIGNUĆE – školovanje i socijalna
struktura; socijalna stratifikacija i mobilnost; teorija socijalnog zatvaranja; jednakost obrazovnih
šansi; klasa i obrazovno postignuće; elite i obrazovni uspjeh;, teorijska objašnjenja obrazovne
nejednakosti.
8. termin: RODNA I ETNIČKA PRIPADNOST I OBRAZOVNO POSTIGNUĆE – statistike o
rodu i obrazovnim postignućima; teorijska objašnjenja rodne nejednakosti; empirijske studije;
etnička pripadnost i obrazovna postignuća; rasna diskriminacija i obrazovanje;
9. termin: ROMI I OBRAZOVNO POSTIGNUĆE I INTEGRACIJA - case study: obrazovanje
Roma, integracija Roma u obrazovnom sustavu
10. termin: OBRAZOVNI SUSTAV I GLOBALIZACIJA – struktura obrazovanja; komparacija
obrazovnih sustava; struktura institucija; masovno obrazovanje; reforme obrazovanja; moć i
obrazovanje; demografija obrazovanja; globalizacija;; obrazovanje i društveni razvoj.
11. termin: ZAPOŠLJAVANJE, NEZAPOSLENI I OBRAZOVANJE – obrazovni uspjeh,
zanimanje i zapošljavanje; diskriminacija pri zapošljavanju; nezaposlenost; nezaposleni i problemi
obrazovanja. 12. termin: TRŽIŠTE RADA I OBRAZOVNI ISHODI - tehnološke promjene i obrazovanje,
obrazovni ishodi i kompetencije, kredencijalizam, efikasnost obrazovanja, gospodarstvo i obrazovni
sustav
13. termin: OBRAZOVNI KURIKULUM, IDELOGIJA I DRUŠTVENE VRIJEDNOSTI –
osnovni pojmovi i koncepti kurikuluma; obrazovanje i ideologija; vrijednosti i obrazovanje.
14. termin: ALTERNATIVNO OBRAZOVANJE – radikalna pedagogija; noviji trendovi i ideje
obrazovanja; permanentno obrazovanje.
15. termin: ZAVRŠNO PREDAVANJE – pregled obrađenog gradiva, studentska evaluacija
kolegija; podjela potpisa studentima.